Kako smo u jednom od prethodnih blogova govorili o katastarskom klasiranju zemljišta, potrebno je nadovezati se sa blogom o katastarskom bonitiranju zemljišta.
Katastarsko bonitiranje zemljišta prema pravilniku o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemljišta, predstavlja određivanje plodnosti zemljišta, na osnovu njegovih prirodnih osobina, bez obzira na način korišćenja zemljišta.
Katastarsko bonitiranje zemljišta se vrši u istim postupcima kada se vrši i klasiranje zemljišta, tj. u postupku katastarskog, odnosno komasacionog premera, posle izvršenog katastarskog ili komasacionog premera ili u postupku održavanja katastra nepokretnosti.
Ko vrši katastarsko bonitiranje zemljišta?
Bonitiranje zemljišta obavlja geodetska organizacija koja ispunjava uslove za izvođenje radova katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procene zemljišta, tj. Republički geodetski zavod – organizaciona jedinica nadležna za katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta, u skladu sa Zakonom o državnom premeru i katastru.
Šta obuhvata bonitiranje zemljišta?
Bonitiranje zemljišta obuhvata prikupljanje opisnih podataka o zemljištu, laboratorisjko ispitivanje zemljišta i izradu elaborata bonitiranja zemljišta.
Bonitet zemljišta se svrstava u jednu od osam bonitetnih klasa, s tim da svaka bonitetna klasa ima svoju prvu podklasu i drugu podklasu.
Za koje zemljište se određuje bonitet?
Bonitiranje zemljišta se vrši za sva zemljišta koja su podobna za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, a zemljišta koja se ne bonitiraju su: ribnjaci, trstici, močvare, neplodna zemljišta, građevinske parcele i dr.
Podaci o zemljištu koji su od uticaja za raspoređivanje zemljišta u bonitetne klase i podklase, predstavljaju nadmorsku visinu, tj. pripadnost zemljišta jednom od klimatsko-proizvodnih rejona, reljefa zemljišta, ekspozicije, nagiba, stepena plavnosti i vodoležnosti, geološkog supstrata i dr.
Tip zemljišta se određuje prema mnogobrojnim prirodnim osobinama zemljišta, među kojima su najpoznatije boja, mehanički sastav, nivo podzemnih voda, propusnost, kiselost, topografski lokalitet i dr.
Prema pravilniku o katastarskom klasiranju zemljišta, postoje četiri podele zemljišta prema nadmorskoj visini, tako da zemljišta koja se nalaze na nadmorskoj visini do 250 metara pripadaju ravničarskom klimatsko – proizvodnom rejonu, od 250 do 650 metara pripadaju brežuljkastom klimatsko – proizvodnom rejonu, od 650 do 1.000 metara pripadaju brdsko-planinskom klimatsko – proizvodnom rejonu, dok zemljšta sa nadmorskom visinom preko 1.000 metara pripadaju planinskom klimatsko – proizvodnom rejonu. Za svaki klimatsko – proizvodni rejon određena je srednja godišnja temperatura, srednja godišnja količina padavina. U ravničarskim predelima zastupljena su zemljišta od prve do četvrte bonitetne klase, u brežuljkastim zemljišta od druge do pete bonitetne klase, u brdsko-planinskim predelima zastupljena su zemljišta od četvrte do šeste klase, a neretko se nađe i zemljište treće klase, dok se u planinskim predelima nalaze samo zemljišta iznad pete bonitetne klase.
Nagib zemljišta je takođe od značaja za obrađivanje zemljišta, tako se razlikuju zemljišta prema nagibu u ravna zemljišta sanagibom do 3%, zemljišta sa blagim nagibom od 4 do 8%, sa umereno blagim nagibom od 9 do 16%, zemljište u padini sa nagibom od 17 do 30%, zemljište na strmoj padini sa nagibom od 31 do 45% i zemljišta na veoma strmoj padini sa nagibom preko 45%.
Kod zemljišta uz rečne doline, bitno je zadržavanje vode, gde zadržavanja mogu biti kratkotrajna i ne ometaju setvu ili se neretko odloži za određeni period, mogu biti česta i dugotrajna koja u ozbiljnijoj meri oštete useve i ograničavaju broj kultura koje se mogu gajiti, kao i vrlo česta i dugotrajna zadržavanja vode zbog čega zemljišta postaje neobradivo.
Laboratorijskim ispitivanjem zemljišta u pedološkoj laboratoriji utvrđuju se prirodne osobine zemljišta na osnovu kvanititativnih analiza i njima se određuje mehanički sastav zemljišta, higroskopska vlaga, reakcija zemljišta, hidrolitička kiselost, suma absorbovanih baznih katjona, sadržaj humusa i sadržaj karbonata. Na osnovu laboratorijskog ispitivanja zemljišnih uzoraka, konačno se određuju tipovi zemljišta i njihova pripadnost bonitetnoj klasi i podklasi.
Na osnovu podataka dobijenih laboratorijskim ispitivanjem, prilikom izrade elaborata bonitiranja zemljišta, vrši se:
- Nanošenje granica bonitetnih klasa i podklasa;
- Izrada karte pedoloških tipova zemljišta;
- Izrada karte bonitetnih klasa i podklasa;
- Izrada karte vodoležnosti, vodoplavnosti i erozije zemljišta;
- Izrada karte načina korišćenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta;
Kontrola, korekcija i konačno utvrđivanje podataka u terenskom opisu pedološkog profila.
U narednoj tabeli nalazi se prikaz bonitetnih klasa u zavisnosti od nadmorske visine zemljišta, nagiba terena, dubine, kiselosti, propusnosti i visini podzemnih voda, kao pretežni način korišćenja zemljišta:
